4000 g. pr. Kr. - doba neolita - formiraju se naselja na područjima uz rijeke. Bila su to naselje sojeničkog tipa, na močvarnim područjima. Područje današnjeg Siska izgledalo je nešto drugačije nego danas ali ipak područje naseobina bilo je okruženom sa rijekama, rječicama, potocima, kao i močvarama. O pred-Ilirskim narodima (Tračani i drugi) malo se zna, ali nema sumnje, već tada čovjek je znao izdupsti čamce, ploviti vodenim putovima i loviti ribu.
1600. g. pr. Kr. - brončano doba - grade se prve tvrde građevine od kamena, razvija se obrt i trgovina, pojavljuje se upotreba konja i kola.
1000. g. Pr. Kr. - željezno doba: dolazak Ilira sa sjeverozapada. - pojavljuju se građevine od opeke i novac. Na području između Odre i ušća Kupe u Savu nastanjivali su se Colapiani, nazvanih prema rijeci Colapis - Kupa.
400. g. pr. Kr. - Kelti pokoravaju uz ostala Ilirska plemena i Colapiane, asimiliraju se sa njima i nastanjuju naselje Segestu gdje im je bilo i glavno sjedište. Bilo je izgrađeno na desnoj obali Kupe, oko tri kilometra uzvodno od ušća u Savu (približno današnji Pogorelac). Ilirska plemena koja su se tu nastanjivala jugo-zapadno od Save nazivala su se Japudi, a sjeverno od Save Jasi, a keltska Skordici i Taurisci.
Naselje Segesta je bilo vrlo pogodno za obranu stoga što je često bilo potpuno odijeljeno vodom od okoline. S vremenom, prekoputa na lijevoj obali Kupe, gradi se utvrda.
119. g. pr. Kr. - konzul Metel osvaja Segestu (privremeno).
83. g. pr. Kr. - konzul Aziagen ponovno osvaja Segestu (privremeno).
35. g. pr. Kr. - Car Oktavijan ponovo napada Japude i Segestu, koja pada nakon trideset dana opsade. Na lijevoj obali gradi se naselje i izrasta u veliki antički grad okružen bedemom i opkopom i dobiva naziv Siscija, te postaje sjedište rimske provincije "Panonija Slavija".
Dvadeset i pet kohorta rimske vojske (oko 20.000 vojnika) smjestio je car Augustin u Sisciji. Tu je bilo sjedište carskog namjesnika, prefekta državne blagajne, prokuratora kovnice, carska kovnica, zapovjednika kopnenih četa, kao i predstavnika uprave trgovačkih organizacija. Cestama je Siscija bila povezana sa Aquilejom (okolica Trsta), Emonom (Ljubljana), Petovijom (Ptuj), Cibalijom (Vinkovci), Sirmiumom (Srijemska Mitrovica), Salonom (Solin) itd. Ono što je važno za Sisak kao luku, ističe se da je u to vrijeme tu bilo i sjedište zapovjednika brodovlja na rijeci Savi,
6-7. g. - vojskovođa Tiberije postavlja tabor kod Siscije sa oko 100.000 vojnika, za obranu Siscije od Ilira kada se oko grada kopa duboki opkop i gradi debeli bedem.
200. g. - Rimske brodske postaje: Zemun, Osijek, Srijemska Mitrovica, Bosanska gradiška, Sisak
300. g. - Obrtnici se udružuju u kategorije - kolegije. Kolegij lađara ima sjedište u Sisciji, a tu je bilo i sjedište uprave panonsko-dalmatinskih rudnika željeza. Siscija postaje sjedište rimske regije "Panonija savija" kao i 'sisačke' biskupije.
395. g. - u vrijeme Teodozija - sve panonske regije pripadaju zapadnom rimskom carstvu
476. g. - Pad Rimskog carstva.
6. st. - Dolazak Slavena (Hrvata, Srba.).
810. g. - Ustanak Slavena protiv Franaka pod vodstvom Ljudevita Posavskog čije sjedište je bilo u 'Sisku'.
14. st. - 'Sisak' postaje županija.
16. st. - Vrijeme je teških borbi protiv Turaka. 1544 - 1550 - Na lijevoj obali Kupe, na samom ušću u Savu, sagrađena je tvrđava "Stari Grad" koja je izdržala tri opsade i ostala svjedokom slavne pobjede nad Turcima 22. 6. 1593. g.
17. st. - Nakon pobune seljaka (1653. g.) i intervencije hrvatskog bana Nikole Zrinskog Kaptol pokreće radove na uređenju vodenih puteve, gradnji pristaništa i plovnih objekata na širem području Siska. Tijekom slijedećeg perioda vremena Sisak prerasta u važno trgovište, te konačno dobiva i status grada.
1838. g. - Sisak dobiva status slobodnog trgovišta te statut, grb i pečat. Na grbu je bila prikazano ono što je odigralo najznačajniju ulogu njegovoj povijesti: tvrđava, rijeke koje ju okružuju, i trgovačka lađa. Vodeni transport postao je njegovim simbolom.
1838. g. - Uplovio je u luku Sisak prvi parobrod - "Nadvojvotkinja Sofija". Od Zemuna do Siska trebalo mu je 57 sati i 35 minuta
1843. g. - Osnovano je "Carsko Kraljevsko Privilegirano Parobrodarsko POSAVSKO-POKUPSKO društvo"
1844. g. - U Beču je kupljen parobrod "Florisdorf", i ploveći preko Bratislave, Budimpešte i Zemuna, doplovio u Luku Sisak, da bi mu tu dodijelili novo ime - "SLOGA"
U drugoj polovici 18. st. i početkom 19. st., grad Sisak se prostire na obje strane rijeke Kupe, no, svaka strana živi životom dvaju odvojenih naselja. Jedina veza su čamci i skele.Sisak Stari - tzv. Civilni Sisak, nalazio se na lijevoj obali Kupe bio je u vlasti gospoštije Zagrebačkog kaptola. U to vrijeme imao je tek šezdesetak kuća. Tu se razvio poslovno-trgovački dio grada.
Sisak Novi - ili Vojni, nalazio sena desnoj obali pod upravom vojnih vlasti - Banske krajine - sa posebnim, povlaštenim statusom - gdje se grade kasarne i sjedište riječne vojne mornarice.
S obzirom na povoljan geografski položaj, Sisak postaje u to vrijeme jako trgovačko središte gdje se sabire žito i drvo iz Slavonije za transport na more.
Tu se razvija i jaka brodogradilišna djelatnost. Postoji čak desetak brodogradilišta sa četiristotinjak zaposlenih radnika. U pristaništima se uvijek nalazio veliki broj fizičkih radnika nazivanih "bajerašima" . Tu su se gradila mnoga skladišta. Da bi se osigurala nesmetana plovidba bez obzira na visinu vodostaja korito rijeke se redovno čistilo - "rigolalo" - čitavim tijekom kroz grad. Male lađe koje su obalnim putem vukli konji postupno zamjenjuju veći brodovi, te od 1842. g. do Siska voze i parobrodi.
Plovni put Savom i Kupom sve do luke Sisak reguliran je i uređen 1842, te u to vrijeme postoje i dvije luke na Kupi.
1861. g. Počinje gradnja prvog sisačkog drvenog mosta.
1862. g. - Izgradnjom pruge Sisak-Zagreb Sisak postaje jaka pretovarna luka u kojoj se pretovarivao jedan vlak robe dnevno. U to vrijeme u luku Sisak uplovljava godišnje 70 putničkih parobroda.
1874. g. Nakon ukidanja Vojne krajine, oba Siska s Galdovom postaju jedinstvena gradska općina. Sisak je proglašen slobodnim kraljevskim gradom.
1876. g. - Pretovarivalo se u sisačkoj luci 82.500 tona robe.
1878. g. - Gradi se Luka na Savi, za drvo i duge (bačvarstvo) dok luka na Kupi služi prvenstveno za pretovar žita.
1888. g. - Gradi se prvo industrijsko postrojenje - "Pivovara", te ciglana i pilana u Capragu
1918. do 1941. g. - d.d. Shell gradi malu rafineriju sirove nafte, gradi se Kožara i Tvornica cipela, Tvornica šešira, Mlin, Pilana, Velepekara rakije, Tvornica špirita i likera, Tvornica stakla, poduzeće "Rudarsko udruženje talionica Caprag" gradi visoku peć...
1925. - 1934. g. Uz drveni, gradi se novi zidani most.
Nakon II svjetskog rata (1945. g.) Sisak se opet ubrzano razvija.
1952. g. Dunavski Lloyd, sa sjedištem u Sisku, raspolaže sa 16 brodova tegljača, i 74 teglenice ("šlepa").
1960. - 1980. g. Sisak se svrstava među privredno najrazvijenije gradove u Hrvatskoj. Uz Željezaru Sisak, INA-Rafineriju nafte, Radonju, Termoelektranu, Segesticu, Tekstilnu industriju "Siscija", mesnu industriju "Gavrilović", -
"Dunavski Lloyd" i "Pristanište i skladišta" značajni su čimbenici u riječnom kao i u ostalom prometu i transportu - kako Siska i Hrvatske, tako i cijele Jugoslavije - te na taj način uveliko doprinose cjelokupnom razvoju.
Sisačko pristanište je krajnja luka u Hrvatskoj i u njoj se godišnje pretovari u to vrijeme više od 2,2 milijuna tona robe!
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
izvori:
Ferdo Šišić - PREGLED POVIJESTI HRVATSKOG NARODA - NZMH, Zagreb, 1975.
Domagoj Vuković - SISCIJA VIZIJA RIMSKOG GRADA U PANONIJI - CZK "Vladimir Nazor",
Sisak, 1994.
Mirela Slukan/Altić - POVJESNI ATLAS Gradova, II svezak, Sisk, - Državni arhiv Sisak...
SISAK SA STARIH RAZGLEDNICA - Radio Sisak, 1996.
SISAK - Turističko društvo Sisak, 1979.